inteligencija-mudrost
Kada razmišljamo o filozofiji života često je povezujemo s inteligencijom
a istu izražavamo iq ili eq i tako je nastojimo vrednovati, odnosno govoriti koliko je neka osoba inteligentna.
kada spominjemo inteligenciju pokušavamo definirati sto je to.uglavnom se pokazalo da je nitko ne može točno definirati,bolje rečeno,postoji mnogo definicija inteligencije i sve su one točne i netočne.
U odnosu na osobe pokušavamo odrediti koja je osoba inteligentnija ,odnosno, njenu inteligenciju izraziti količinom ili brojčano tj.gradirati što je u osnovi netočno jer je očito da su osobe u nekim razmišljanjima više a u drugim manje “inteligentne”.
Opcenito bi se inteligencija mogla objasniti kao brzina snalaženja u određenom trenutku odnosno, na nastalo pitanje dati brz odgovor i po mogucnosti pravilan, što se u pravilu nikada ne događa,obično se misli da je čovjek ili više ili manje inteligentan.tj.da se takav rađa ,sa manjom ili većom inteligencijom i da se onaj sa većom brže i boje snalazi u životu što u osnovi nije točno. Najvjerojatnije svaka osoba rađa se sa odredom inteligencijom ali vrlo različito za rješavanje životnih problema i snalaženja u društvu,pored ovoga što je urođeno u osobi vjerojatno mnoge se stvari u životu nauće a nešto što je nućeno pomaže da se brže rješavaju problemi i daju brzi odgovori na postavljena pitanja nekad valjani a često i nevaljani što se tek utvrđuje protekom vremena pa se često događa da ono što se činilo valjano postaje nevaljano a ono što se činilo nevaljano postaje valjano moguće da bi donosili pravilne odluke trebalo koristiti inteligenciju sa naučenim znajući unaprijed da donesene odluke mogu biti prave ili krive ,odnosno za određene osobe su prave a za druge te iste su krive ,pa ako je to za pojedinca tako ,vjerojatno je to i za cjelokupno društvo.
Ako se sve ovo dobro ukoponira i ako se slučajno pogodi da je pravilno lako će se utvrditi da je mudrost ta koja je vrlo važna u životu, upozoravam sve, da mudrost nije lukavost i da na prvi pogled lukavost ide prečice prema cilju ali se na kraju uvijek pokazalo da da lukavost ne dovodi do cilja nego mudrost dovodi do cilja ,ako se ne dogodi drugačije što je uvijek moguće ali je to dobra životna pouka a koja čovjeka ćini mudrijim a što ukazuje da sve drugo je manje vrijedno od mudrosti ,tko se mudro kreće kroz život prije ili poslije dođe do cilja ali nikada do onakovog kakav je zamislio nego uvijek lošiji od zamišljenog ali izvanredno dobar za život u cjelini.

Drugačije rečeno,opća inteligencija izražava se u odnosu djelovanja okoline na nas,tj.da iz svake situacije za sebe izvučemo najbolji ishod , ne na štetu drugih,TO se ne nauči, to ne znači i uspjeh mjerljiv u društvenim normama,jer isključuje socijalnu inteligenciju.
Za uspjeh potrebita je socijalna inteligencija koja uključuje norme ponašanja ljudi i normirane forme teoretskog znanja i zaključaka ,ali u stvarnosti imaju malo zajedničkog sa ophođenjem ljudi i okoline.
Blago rečeno forme uče pojedinca da zna u situacijama u trenutku odgovoti ono što drugom odgovara,koji se nalazi u lošoj situaciji;u tom slučaju socijalna inteligencija je naučila osobu da apriori razumije druge kako bi se njima manipuliralo sebi u korist i za korist u uspjehu u stručnoj kompetenciji=lukavo.
Umjesto takove situacije , mudrošću se postigne cilj a neće se nikoga povrijediti i povrijediti situaciju,može biti u usponu zastoja uzrokovanih objektivnim razlozima, situacija je stabilnija.
inteligenciju ne zamijenimo sa intelektom koji je značajka znanosti a znanost ima zadaću razlaganje cjeline na dijelove jer ima skepticizma ,da se vidi od čega se cjelina sastoji intelekt je direktan,stvara,preuređuje,novo kombinirati.
Sam za sebe intelekt traži argumentaciju da se nešto stvori,koja je korist,novo otkriće što može biti i jako negativno jer intelekt podržava skepticizam, ali kada je u odnosu na inteligenciju podređen,robovski odnos tada je veoma uspješan pošto je inteligencija sklad,mir, sloboda izražena ljubav za dobrobit pogled na proces dobrote.S pravom možemo reći intelekt kao gazda je loš,još k tome i opasan ali zajedno intelekt i inteligencija su sveopći napredak i svjetlu budućnost.